
Dok mnogi od nas uživaju da ostanu povezani na društvenim mrežama, prekomerna upotreba može da podstakne osećaj anksioznosti, depresije, izolacije i FOMO(strah da nešto nećemo ispratiti). Evo kako da promenite svoje navike i poboljšate raspoloženje.
Uloga koju društveni mediji igraju u mentalnom zdravlju
Ljudi su društvena bića. Potrebno nam je društvo drugih da bismo napredovali u životu, a snaga naših veza ima ogroman uticaj na naše mentalno zdravlje i sreću. Biti društveno povezan sa drugima može ublažiti stres, anksioznost i depresiju, povećati samopoštovanje, pružiti udobnost i radost, sprečiti usamljenost, pa čak i dodati godine vašem životu. Sa druge strane, nedostatak jakih društvenih veza može predstavljati ozbiljan rizik za vaše mentalno i emocionalno zdravlje.
U današnjem svetu, mnogi od nas se oslanjaju na platforme društvenih medija kao što su Facebook, Twitter, Snapchat, YouTube i Instagram da bi pronašli i povezali jedni druge.
Iako svaki ima svoje prednosti, važno je zapamtiti da društveni mediji nikada ne mogu biti zamena za ljudsku vezu u stvarnom svetu. Potreban je lični kontakt sa drugima da bi se pokrenuli hormoni koji ublažavaju stres i čine da se osećate srećnije, zdravije i pozitivnije. Ironično za tehnologiju koja je dizajnirana da zbliži ljude, trošenje previše vremena na društvene mreže zapravo može učiniti da se osećate usamljenije i izolovano – i pogoršati probleme mentalnog zdravlja kao što su anksioznost i depresija.

Pozitivni aspekti društvenih medija
Iako virtuelna interakcija na društvenim medijima nema iste psihološke prednosti kao kontakt licem u lice, još uvek postoji mnogo pozitivnih načina na koje vam može pomoći da ostanete povezani i podržite svoje blagostanje.
Društveni mediji vam omogućavaju da:
- Komunicirate sa porodicom i prijateljima širom sveta
- Pronađete nove prijatelje i zajednice sa kojima delite slična ili ista interesovanja
- Podizanje svesti o važnim pitanjima
- Potražite ili ponudite emocionalnu podršku u teškim vremenima
- Pronađete vitalnu društvenu vezu ako živite u udaljenom području , ili imate ograničenu nezavisnost,socijalnu anksioznost ili ste deo marginalizovane grupe
- Pronađete izlaz za svoju kreativnost ili smoizražavanje
- Otkrijete vredne izvore informacija i učenja
Negativni aspekti socijalnih mreža
Pošto je reč o relativno novoj tehnologiji, malo je istraživanja da bi se utvrdile dugoročne posledice, dobre ili loše, korišćenja društvenih medija. Međutim, brojne studije su otkrile snažnu vezu između uticaja društvenih medija i povećanog rizika od depresije, anksioznosti, usamljenosti, samopovređivanja, pa čak i samoubilačkih misli. Društveni mediji mogu promovisati negativna iskustva kao što su: Neadekvatnost vašeg života ili izgleda.Čak i ako znate da su slike koje gledate na društvenim medijima manipulacija, one i dalje mogu učiniti da se osećate nesigurno u vezi sa tim kako izgledate ili šta se dešava u vašem životu. Slično tome, svi smo svesni da drugi ljudi imaju tendenciju da dele samo najvažnije trenutke svog života, retko one loše tačke koje svi doživljavaju. Ali to ne umanjuje kod vas ta osećanja zavisti i nezadovoljstva kada pregledate prijateljeve fotografije njihovog odmora na tropskoj plaži ili čitate o njihovoj uzbudljivoj novoj promociji na poslu. Strah od propuštanja (FOMO).Dok FOMO(fear of missing out) postoji mnogo duže od društvenih medija, čini se da sajtovi kao što su Facebook i Instagram pogoršavaju osećaj da se drugi više zabavljaju ili žive bolje od vas. Ideja da propuštate neke stvari može uticati na vaše samopoštovanje, izazvati anksioznost i podstaći još veću upotrebu društvenih medija. FOMO vas može naterati da podignete telefon svakih nekoliko minuta da proverite da li postoje ažuriranja ili kompulzivno odgovorite na svako upozorenje - čak i ako to znači da rizikujete dok vozite, da ne spavate noću ili da dajete prednost interakciji sa društvenim medijima nad odnosima u stvarnom svetu. Izolacija.Studija na Univerzitetu u Pensilvaniji pokazala je da velika upotreba Fejsbuka, Snapchata i Instagrama povećava, a ne smanjuje osećaj usamljenosti. Nasuprot tome, studija je pokazala da smanjenje upotrebe društvenih medija zapravo može učiniti da se osećate manje usamljeno i izolovano i da poboljšate vaše opšte blagostanje. Depresija i anksioznost. Ljudskim bićima je potreban kontakt uživo da bi bili mentalno zdravi. Ništa ne smanjuje stres i podiže vaše raspoloženje brže ili efikasnije od kontakta oči u oči sa nekim kome je stalo do vas. Što više dajete prednost interakciji na društvenim medijima u odnosu na lične odnose, to ste u većoj opasnosti od razvoja ili pogoršanja poremećaja raspoloženja kao što su anksioznost i depresija. Sajber maltretiranje.Oko deset odsto tinejdžera navodi da su maltretirani na društvenim mrežama, a mnogi drugi korisnici su izloženi uvredljivim komentarima. Platforme društvenih medija kao što je Twitter mogu biti žarišta za širenje štetnih glasina, laži i zlostavljanja koje mogu ostaviti trajne emocionalne ožiljke. Samoapsorbcija.Deljenje beskrajnih selfija i svih vaših najdubljih misli na društvenim medijima može stvoriti nezdravu egocentričnost i udaljiti vas od stvarnih veza.

Zašto toliko robuješ svom uređaju?
Ovih dana većina nas pristupa društvenim medijima putem pametnih telefona ili tableta. Iako ovo čini veoma zgodnim da ostanete u kontaktu, to takođe znači da su društveni mediji uvek dostupni. Ova hiperpovezanost koja radi non-stop može da izazove probleme sa kontrolom impulsa, stalna upozorenja i obaveštenja koja utiču na vašu koncentraciju i fokus, ometaju vaš san i čine vas robom vašeg telefona. Platforme društvenih medija su dizajnirane da privuku vašu pažnju, da vas drže na mreži i da više puta proveravate da li na ekranu ima ažuriranja. To je način na koji kompanije zarađuju novac. Ali, slično kao kompulzija kockanja ili zavisnost od nikotina, alkohola ili droga, upotreba društvenih medija može stvoriti psihičku želju. Kada dobijete lajk, deljenje ili povoljnu reakciju na objavu, to može da izazove oslobađanje dopamina u mozgu, iste hemikalije „nagrađivanja“ koja sledi nakon pobede na slot mašini, zalogaja čokolade ili paljenja cigaretu, na primer. Što ste više nagrađeni, više vremena želite da provedete na društvenim medijima, čak i ako to postane štetno za druge aspekte vašeg života. Izvor : https://www.helpguide.org/ Prevod i adaptacija : Vesna Radivojević