Usmeriti se na ono što mi je važno

Ova zima je skoro prošla, ali moja želja da odemo na mesto gde ćemo osetiti njene čari , bila je jača od svih želja! Bilo mi je najvažnije da provedemo vreme na planini. Jasno sam usmerila svoju pažnju. Zovu je pažnja sa svrhom.A svrha našeg dolaska bila je povezivanje, igranje,radost i opuštanje. U svakodnevnom životuNastavi sa čitanjem „Usmeriti se na ono što mi je važno“

Saosećanje

„Svi imamo svoje „krugove“ ili grupe sa kojima se identifikujemo – to mogu biti ljudi koji su u istoj zemlji, u istom regionu, u istoj zajednici. Ljudi istog pola ili rase. Ili pojedinci sa određenim verskim ili političkim stavovima… ovo je duga lista koja se nastavlja u nedogled.Kada nekog identifikujemo kao deo našeg „kruga”, ispadaNastavi sa čitanjem „Saosećanje“

Kako osmeh može biti blagoslov ili prokletstvo

Neki ljudi koriste svoj osmeh da sakriju svoja osećanja, čak i od sebe.Nedavna istraživanja pokazuju da osmeh utiče na hemikalije u mozgu i podiže raspoloženje. To takođe signalizira drugima da je neko srećan i da je dobro.U porodicama koje imaju nisku toleranciju na negativne emocije, deca mogu naučiti da je osmeh efikasan način da sakrijuNastavi sa čitanjem „Kako osmeh može biti blagoslov ili prokletstvo“

Samo dva sata manje sna utiče na emocije

Nedostatak sna utiče na sve vrste kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, pažnju i učenje.Samo dva sata manje sna nego što je normalno dovoljno je da promeni emocionalno iskustvo ljudi tokom dana, otkriva studija.Ljudi osećaju manje pozitivnih emocija nakon samo jedne noći smanjenog sna.Međutim, ljudi se nisu osećali više depresivno nakon što su spavali manje nego normalno.Dakle,Nastavi sa čitanjem „Samo dva sata manje sna utiče na emocije“

Odakle potiču očekivanja koja imamo od sebe?

Ono što očekuješ od sebe potiče od tvog temperamenta i od tvojih roditelja. Deca su oblikovana prirodnom selekcijom da apsorbuju pravila svojih roditelja, pretvarajući ih u samoočekivanja.Razlike u ponašanju roditeljske brige i temperamentu deteta utiču na to koliko snažno deca internalizuju pravila svojih roditelja.Detetovo prilagođavanje očekivanjima vršnjaka može ublažiti ili nadoknaditi njegova ili njena unutrašnjaNastavi sa čitanjem „Odakle potiču očekivanja koja imamo od sebe?“

Rast i razvoj

Svaki put kada ste nesrećni zato što se slika realnosti ne poklapa sa vašim viđenjem iste, znajte da još uvek niste razumeli kako život funkcioniše, i kako lični rast i razvoj funkcionišu. Nije cenjeni život sa nama da bi nam ispunjavo sva očekivanja koja imamo, već da bi nam dao informacije kako realnost zapravo funkcioniše.Nastavi sa čitanjem „Rast i razvoj“

Šta je kognitivna pristrasnost?

Kognitivna pristrasnost je sistematska greška u razmišljanju koja se javlja kada ljudi obrađuju i tumače informacije o svetu oko sebe i utiče na odluke i sudove koje donose o tom svetu.Ljudski mozak je moćan, ali podložan ograničenjima. Kognitivne pristrasnosti su često rezultat pokušaja vašeg mozga da pojednostavi obradu informacija. Predrasude često funkcionišu kao pravila kojaNastavi sa čitanjem „Šta je kognitivna pristrasnost?“

Glija: Druge moždane ćelije

Do nedavno, neuronaučnici su mislili da su ćelije zvane glia igrači koji podržavaju nervni sistem, pomažući da komunikacija ćelija mozga bude u radnom stanju. Naučnici su se fokusirali više na 100 milijardi nervnih ćelija mozga zvanih neuroni. Nedavne studije, međutim, sugerišu da glija igra vitalnu ulogu u komunikaciji moždanih ćelija, a možda i u razvojuNastavi sa čitanjem „Glija: Druge moždane ćelije“